Meni dostupan sadržaj 
 za 2020. godinu - pripreme i provoÄenje&media=//img.dashofer.sk/cif_hr/onb/common_pictograms/gen3_skoprofi/logo_439.png?browsercache= "Prikačite"){kind=logo}
Pitanje 1: Zanima me kako se treba obaviti inventura zemljišta i objekata pod zemljom, tj.cjevovoda?
Odgovor 1: Inventure se obavljaju:
- Zemljišta se popisuju utvrđivanjem stanja u Zemljišnim knjigama, odnosno Inventurnoj komisiji se predočavaju financijske kartice konta zemljišta, ugovori ili računi temeljem kojih je zemljište nabavljeno te se iz po čkbr-ovima i zk.k.ulošcima obavlja usporedba sa stanjem u Zemljišnim knjigama – putem eIzvadaka iz Zemljišnih knjiga na koji način se utvrđuje je li u Zemljišnim knjigama poduzetnik upisan kao vlasnik
- Cjevovodi se popisuju temeljem katastarskog stanja cjevovoda koje je dužan voditi javni isporučitelj usluge (plinska, vodovodna, kanalizacijska mreža) te usporedbom dokumentacije o gradnji cjevovoda (obračunskim situacijama, zapisnici o primopredaji mreže, uporabne dozvole).
Pitanje 2: Moramo li voditi popis sitnog inventara i što u slučaju da je tokom godine otpisan, tj. priznat u 100% trošku? Također ako se dogodi da neki sitni alat na gradilištu bude zagubljen, ukraden itd., kako to isknjižiti iz popisa za sitni inventar?
Odgovor 2: 1. Da, dužni ste voditi popis sve kratkotrajne materijalne imovine (sitnog inventara, auto-guma, materijala, rezervnih dijelova) koji je u upotrebi, na zalihi i izvan upotrebe (a koji nije uništen, odnosno ako postoji kod poduzetnika u fizičkom obliku). Na popis sitnog inventara koji je predan u upotrebu nema utjecaj način otpisa tog sitnog inventara (tj. 100% otpis u trenutku stavljanja u upotrebu) jer i taj sitan inventar treba popisati ako fizički postoji kod poduzetnika.
- Za izgubljeni sitni alat na gradilištu potrebno je sačiniti zapisnik kojim će se utvrditi da taj sitni alat nedostaje i razloge koji su doveli do toga. U pravilu, u slučaju da se radi o sitnom alatu koji je izgubljen ili ukraden, potrebno bi ga bilo tretirati kao manjak na koji treba obračunati PDV i donijeti odluku da li se za manjak tereti odgovorna osoba ili će se teretiti rashodi poduzetnika, o čemu ovisi obračun poreza na dobit. Izgubljeni i ukradeni sitni inventar se isknjižava kao manjak.
Pitanje 3: Novi sam u ovom poslu te vas molim ako je moguće za savjet u vidu nekakvog hodograma kako se pripremiti te potom provesti popis imovine obveza i potraživanja?
Odgovor 3: Radnje koje je potrebno obaviti prilikom popisa:
- Donijeti Odluku o imenovanju Povjerenstva za popis imovine, novca, obveza, potraživanja kojom će se utvrditi osobe koje trebaju obaviti popis, rokovi u kojem je potrebno popis obaviti, rokovi u kojima će Povjerenstvo za popis izraditi Izvješće o popisu i predati ga Upravi (vlasniku) te zadatke koje ima Povjerenstvo za popis.
- Popis se obavlja uvidom na licu mjesta i fizičkim brojenjem imovine (dugotrajne i kratkotrajne), brojanjem novca (kunskog i deviznog) u blagajni, usporedbom stanja novca na izvatku sa žiro-računa sa stanjem u financijskim karticama žiro-računa, deviznog računa te popisom obveza i potraživanja koje poduzetnik ima na određeni dan (usporedbom s potvrđenim IOS-ima kupaca i dobavljača, izlistom stanja obveza u Poreznoj upravi i sl.).
- O popisu dugotrajne i kratkotrajne imovine se sastavljaju Popisne liste koje potpisuju članovi Povjerenstva za popis te Zapisnici o stanju novca, obveza i potraživanja
- Nakon primitka Popisnih listi i zapisnika, računovođe sastavljaju listu popisnih razlika (viškovi i manjkovi imovine i novca).
- Temeljem sačinjenih Popisnih razlika izrađuje se odluka koju donosi Uprava (vlasnik), a kojom se utvrđuje tko/što se tereti za manjkove (terete li se za manjak odgovorne osobe ili će se manjkovi knjižiti u rashode).
- Na manjkove dugotrajne i kratkotrajne imovine se obračunava PDV i upisuje u Knjige izdanih računa.
- Popisne razlike se sukladno Odluci Uprave knjiže u poslovne knjige s obračunatim PDV-om (kod manjkova na dugotrajnoj i kratkotrajnoj imovini).
Pitanje 4: Molim Vas informaciju ima li kakvih promjena oko tretmana manjkova, rashoda i zbrinjavanja. Također, je li dovoljna potvrda o zbrinjavanju za porezno priznati tretman otpisa ili je potrebno zvati referenta PU.
Odgovor 4: Ne, ne postoje promjene u tretmanu manjkova, zbrinjavanju rashodovane imovine i knjiženja rashoda u 2020. godini. Za porezni tretman manjkova dovoljna je potvrda o zbrinjavanju ovlaštenog zbrinjavatelja, a u slučaju ako tu potvrdu nije moguće ishoditi, potrebno je radi poreznog tretmana zvati službenika PU.
Pitanje 5: Nije tema današnjeg razgovora, no ukoliko ste u mogućnosti molim Vas informaciju. Vijek uporabe zgrade je 20 godina, ostatak vijeka uporabe je 3 godine. Radi se nova nadstrešnica na parkiralištu. Koji vijek uporabe bi bilo ispravno odrediti za spomenutu nadstrešnicu, 20 godina ili odrediti kraći vijek uporabe prema ostatku vijeka uporabe zgrade ili po nekim drugim kriterijima?
Odgovor 5: Određivanje vijeka upotrebe građevina bilo bi uputno povjeriti građevinskim stručnjacima koji imaju potrebnih znanja za određivanje vijeka upotrebe određene građevine, neovisno o poreznom tretmanu vezanom uz porezno priznatu stopu amortizacije. Predlažem da građevinski stručnjak (interni ili eksterni-izvođač radova) sačini službenu bilješku u kojoj će navesti koliki je vijek trajanja građevine koju je izgradio (u konkretnom primjeru – parkirališta). Tako ćete biti sigurni i imat ćete dokaz o stopi amortizacije koju ste primijenili (u slučaju kontrole nadzornih tijela).
Pitanje 6: Prilikom popisa dugotrajne imovine utvrđen je višak - jedno računalo. Kako ga evidentirati u poslovnim knjigama?
Odgovor 6: Višak dugotrajne imovine evidentira se kao ostali prihod. Potrebno je da Povjerenstvo za popis utvrdi procijenjenu vrijednost tog računala i da se po toj procijenjenoj vrijednosti računalo upiše u Evidenciju dugotrajne imovine i na kontima glavne knjige.
Knjiženje se obavlja na način da se za procijenjenu vrijednost knjiže prihodi od viškova imovine (potražno) i povećanje imovine-računala (klasa 0 - dugovno).
Pitanje 7: Popisom novca u blagajni utvrđen je višak novca. Obračunava li se PDV na ovaj višak? Kako evidentirati višak?
Odgovor 7: Višak novca u blagajni evidentira se kao ostali prihod. Prema izvještaju Povjerenstva za popis, višak novca se upisuje u Blagajnički izvještaj te se evidentira na kontima glavne knjige. Knjiženje se obavlja na način da se iznos viška knjiži prihod od viška novca (potražno) te povećanje novca u blagajni (konto blagajne - dugovno).
Pitanje 8: Prilikom popisa utvrđen je manjak materijala na skladištu. Uprava društva ne namjerava za nastali manjak teretiti radnika te se postavlja pitanje poreznog tretmana ovakvog manjka.
Odgovor 8: U slučaju da Uprava društva za nastali manjak ne tereti radnika, nastali rashod po osnovi manjka knjiži se na teret rashoda društva. Ako društvo ima Nadzorni odbor, potrebno je da Odluku o knjiženju rashoda na teret poslodavca (društva) donese Nadzorni odbor. U slučaju da društvo nema Nadzorni odbor, funkciju nadzornog odbora obavlja Skupština društva koja u tom slučaju donosi odluku o knjiženju rashoda na teret poslodavca, u kojim slučajevima se za rashode za manjkove ne uvećava osnovica poreza na dobit i nastali manjak nije plaća uprave (ili drugi dohodak uprave, u slučaju da članovi uprave nisu zaposlenici društva), odnosno u ovom slučaju rashod za manjak je porezno priznati manjak. PDV na nastali manjak potrebno je obračunati na nabavnu cijenu materijala.
Pitanje 9: Popisom je utvrđen manjak trgovačke robe za kojeg je utvrđeno da je odgovoran zaposlenik-trgovac u trgovini na malo. Na koji iznos se obračunava PDV?
Odgovor 9: Kod utvrđenih manjkova trgovačke robe, PDV se obračunava na nabavnu cijenu trgovačke robe. Prilikom utvrđivanja osnovice, potrebno je od prodajne cijene oduzeti ukalkulirani PDV i ukalkuliranu maržu i na preostali iznos obračunati PDV.
Pitanje 10: Trgovačko smo društvo (d.o.o.). Obavili smo popis imovine i obveza za 2019. godinu, ali nismo popisali investicije u tijeku. Jesmo li to bili dužni učiniti i je li to kažnjivo?
Odgovor 10: Popis imovine i obveza propisan je Općim poreznim zakonom i Zakonom o računovodstvu. Popis imovine uključuje svu imovinu pa tako i popis investicija u tijeku, što znači da ste bili dužni popisati i investicije u tijeku, odnosno svu imovinu evidentiranu u Popisu dugotrajne imovine i na kontima glavne knjige.
U slučaju neprovođenja popisa, Općim poreznim zakonom su propisane kazne za poduzetnika od 2.000 do 200.000 kn i za odgovornu osobu poduzetnika u iznosu 2.000 do 20.000 kn, a Zakonom o računovodstvu je za poduzetnika propisana prekršajna kazna od 10.000 do 100.000 kn, a za odgovornu osobu kod poduzetnika u iznosu 5.000 do 20.000 kn.
Pitanje 11: Povjerenstvo za popis je popisalo potraživanja i obveze. Je li povjerenstvo dužno utvrditi zastarjela potraživanja i obveze ili je to dužnost službenika u računovodstvu?
Odgovor 11: U pravilu zadaća povjerenstva se utvrđuje Odlukom o provođenju popisa imovine, obveza i potraživanja pri čemu je uputno utvrditi da povjerenstvo provjerava i utvrđuje zastarjele obveze i potraživanja. Dakle, preporučuje se da se odlukom utvrdi i ta zadaća povjerenstva za popis u kojem slučaju Povjerenstvo u izvještaju upravi daje prijedlog u vezi zastarjelih obveza/potraživanja i predlaže njihov otpis radi nastupa zastare. Službenici u računovodstvu mogu tijekom godine predlagati Upravi otpis obveza i potraživanja radi zastare, ali bi na 31.12. to trebalo učiniti Povjerenstvo za popis. U vezi navedenog ne postoje zakonski propisi, već samo poslovna praksa, odnosno postupa se prema aktima poduzetnika.
Pitanje 12: Tko u firmi odlučuje o popisnim razlikama?
Odgovor 12: Nakon što povjerenstvo za popis izradi izvještaj o popisu, taj izvještaj se predaje Upravi društva. Uprava društva je ovlaštena donijeti odluku o popisnim razlikama (viškovima i manjkovima). Računovođe su zaduženi za provedbu odluke uprave o popisnim razlikama u poslovnim knjigama i analitičkim evidencijama. Računovođa nije ovlašten obavljati knjiženja popisnih razlika bez odluke uprave.
Pitanje 13: Kako se popisuju investicije u tijeku, odnosno materijalna imovina u pripremi?
Odgovor 13: Imovina u pripremi (u tijeku) se popisuje prema stupnju dovršenosti, što u praksi može biti složen postupak. Popis se obavlja temeljem dokumentacije o nabavi/gradnji i sl. te fizičkim uvidom u predmetnu imovinu (brojanjem, vaganjem, mjerenjem, uvidom u građevinu i sl). Povjerenstvu za popis predočuje se sva dokumentacija o imovini koja se nalazi u pripremi tj. o investiciji u tijeku temeljem koje povjerenstvo (uz fizički uvid) utvrđuje stupanj dovršenosti. Povjerenstvo se prilikom procjenjivanja stupnja dovršenosti ulaganja može koristiti stručnim osobama (npr. inženjerima i dr. stručnim osobama.).
