Navedenim stručnim tekstom dajemo pregled prava zaposlenika na plaćeni i neplaćeni dopust što je regulirano odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14, 127/17 i 98/19), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj 128/17, 47/18, 123/19 i 66/20) i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Narodne novine, broj 51/18 i 122/19).
Unatoč činjenici da je pravo na plaćeni, odnosno neplaćeni dopust reguliran odredbama Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14, 127/17 i 98/19), zaposlenici u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj navedeno pravo ostvaruju sukladno odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj 128/17, 47/18, 123/19 i 66/20) i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Narodne novine, broj 51/18 i 122/19).
Pravo na plaćeni i neplaćeni dopust prema odredbama Zakona o radu
Zakon o radu predstavlja temeljni, opći, odnosno organski zakon kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom, međunarodnim ugovorom koji je sklopljen potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji je na snazi, nije drugačije određeno.
Plaćeni dopust
Odredbe članka 86. Zakona o radu propisano je da tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. Također radi stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.
Stoga, radnik ostvaruje pravo na dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Name, navedenim pravnim izvorima se u pravilu detaljno razrađuju slučajevi za koje radnik ima pravo na plaćeni dopust, odnosno broj dana za koje ima to pravo.
Nadalje, članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
Ujedno radnik ima pravo i na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i…
