Nedostupan dokument, obavezna prijava
Input:

Raspored radnog vremena - Članak 66. (ZOR)

29.5.2020, , Izvor: Verlag Dashöfer

3.8.7 Raspored radnog vremena – Članak 66. (ZOR)

Darko Graf dipl. iur.


(1) Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.

(2) Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.

(3) Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(4) Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na način iz stavka 3. ovoga članka, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.

(5) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.

(6) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.

(7) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do šezdeset sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.

(8) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.

(9) Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih četrdeset pet sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.

(10) Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga članka može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.

(11) Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.

(12) Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.

(13) Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.

(14) Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga članka.

(15) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.


Poslodavac je slobodan samostalno određivati dnevni ili tjedni raspored radnog vremena, ako on nije već propisan nekim primjenjivim propisom odnosno ugovoren nekim od mogućih drugih izvora radnog prava (kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu). Kada nema ugovorenog rasporeda radnog vremena, svoj raspored radnog vremena poslodavac donosi ili u obliku pravilnika o radu ili u obliku odluke o rasporedu dnevnog i tjednog radnog vremena. Stavak 15. citiranog članka nalaže poslodavcu da svoju odluku o rasporedu radnog vremena odnosno svaku promjenu u rasporedu radnog vremena (naravno, ako ona nije ugovorena), najavi najmanje tjedan dana unaprijed, budući da se njegova odluka odnosi na radnike koji će se morati prilagoditi promjeni u dnevnom i tjednom radnom vremenu. Izuzetak je ako se radi o slučaju hitnog prekovremenog rada, kada poslodavac redovito neće niti moći tjedan dana unaprijed obavijestiti radnike o promjeni u rasporedu radnog vremena.

Veliku novinu od 7. kolovoza 2014., kao dana stupanja novog Zakona o radu na snagu, predstavlja mogućnost da se nejednakim rasporedom radnog vremena mogu koristiti svi poslodavci, a ne samo oni kod kojih postoji smjenski rad, kako su to predviđale odredbe čl. 46. starog Zakona o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13). Čitav institut nejednakog rasporeda radnog vremena u korist je poslodavcima, jer na taj način, raspoređivanjem radnog vremena u skladu sa svojim potrebama rada, mogu izbjeći plaćanje prekovremenih sati i time povećanje troškova rada, pa onda i proizvodnje, pružanja usluga ili bilo čega drugoga čime se bave. Radi se o mogućnosti tzv. “uprosječenja“ radnog vremena kroz određeno razdoblje. Moramo razlikovati razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena (iz čl. 66. st. 2. i 5. Zakona) od razdoblja uprosječenja radnog vremena (iz čl. 66. st. 8., 9. i 10. Zakona). Naime, poslodavac je ovlašten nejednako rasporediti radno vrijeme

 
 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: